Hrvatski dio Jadrana, s mrežom od 85 morskih marina i preko 15.000 vezova, predstavlja sam vrh globalnog nautičkog turizma. Financijski benefiti nautičkog procvata sa sobom nose i visoku ekološku cijenu. Budućnost jadranskog turizma izravno uvjetuje hitna primjena održivog modela, jer postojeći sustav puca pod alarmantnim pritiskom na morski ekosustav. Najnovija pilot studija, objavljena u zborniku Tourism in Southern and Eastern Europe 2025, donosi otrježnjujući uvid u stvarno stanje ekološke održivosti naših marina kroz oči tri ključne skupine na terenu: profesionalnih skipera, privatnih brodara i čarter gostiju. Rezultati istraživanja otkrivaju duboki jaz u percepciji problema. Percepcija učinkovitosti upravljanja otpadom u marinama općenito je poražavajuća i zadržava se na vrlo niskoj razini. Posebno zabrinjava što profesionalni skiperi sustav ocjenjuju znatno lošijim u odnosu na ostale skupine korisnika.
Pritom je ključno naglasiti da se za zagađenje mora ne smiju kriviti isključivo nautičari, koji su ujedno i najosvješteniji o problemima očuvanja akvatorija u kojem svakodnevno borave. Iako nautika nosi svoj dio ekološkog otiska, primarni izvor zagađenja obalnog pojasa leži u neadekvatnoj komunalnoj infrastrukturi za procesuiranje krutog otpada i otpadnih voda turističkog smještaja na otocima i obali, dok značajan pritisak dolazi iz industrijskih sektora poput brodogradilišta i naftne industrije.
Razlog za ovakav kritički stav skipera nije hir, već surova operativna stvarnost. Kao osobe izravno odgovorne za svakodnevno funkcioniranje plovila i zbrinjavanje otpada, skiperi se neprestano sudaraju s infrastrukturnim manjkavostima, lošim sustavima za prihvat opasnih tvari, slabim ekološkim nadzorom te nekonzistentnom kaznenom politikom. Nasuprot njima, čarter gosti – koji u marinama borave kratko i površno – pokazuju daleko najveći optimizam, promatrajući infrastrukturu kroz ružičaste naočale ležernog odmora.
Logika struke: Dok oni koji najviše borave na moru daju najniže ocjene infrastrukturi, zelena tranzicija nautičkog turizma ostaje samo daleka želja, a ne stvarna strategija.
Za dugoročni opstanak elitnog nautičkog statusa, menadžment marina mora hitno napustiti generičke pristupe. Autori studije opravdano ističu da rješenje leži u četiri ključnih koraka:
Hitna modernizacija i ciljane investicije u prihvatne terminale za kruti i tekući otpad s plovila;
Strogo, transparentno i ujednačeno provođenje kazni za nepoštivanje ekoloških protokola;
Diferencirana edukacija i komunikacija prilagođena specifičnim interesnim skupinama;
Inkluzivno donošenje lučkih politika koje će uvažiti neposredna iskustva profesionalaca s terena.
Samo se integracijom operativne svijesti i kapitalnih ulaganja može pomiriti ekonomska održivost s nužnom zaštitom jadranskog akvatorija. Znanstveni okvir i detalje istraživanja možete proučiti u originalnom članku “A Pilot Study on Waste Management Attitudes in Croatian Nautical Marinas” koji je objavljen u zborniku konferencije Tourism in Southern and Eastern Europe.
